Zlatar

Zlatar
Država	Hrvatska
Županija	Krapinsko-zagorska
Stanovništvo (2001.)
- ukupno	6.506 stan.
Gradonačelnik	Miroslav Kopjar
Poštanski broj	49250
Zemljovid
Zlatar Zlatar na zemljovidu Hrvatske

Gradska naselja

Grad broji 19 naselja, a to su: Belec, Borkovec, Cetinovec, Donja Batina (dio od 1-216), Donja Selnica, Ervenik (Zlatarski-dio), Gornja Selnica, Gornja Batina, Ladislavec, Martinšćina, Juranšćina,  Ratkovec, Repno, Šćrbinec, Petruševec,  Završje Belečko, Vižanovec,  Zlatar i Znož.

 Gradska poduzeća i ustanove

ZLATHARIAKOM d.o.o. Zlatar

DJEČJI VRTIĆ I JASLICE “UZDANICA” ZLATAR

GRADSKA KNJIŽNICA ZLATAR

PUČKO OTOVRENO UČILIŠTE DR. JURJA ŽERJAVIĆA ZLATAR

GALERIJA IZVORNE UMJETNOSTI ZLATAR

Poznate osobe

Pavle Gregorić: rođen je u Zlataru 18.10.1892. godine a preminuo 23.31989. godine. Partizan prvoborac, hrvatski komunist liječnik vijećnik AVNOJ-a i najvažnije narodni heroj. Rođen je 1892. godine u Zlataru, u Hrvatskom zagorju. Srednju školu završio je u Zagrebu, a studij medicine započeo u Grazu. Tijekom studija je mobiliziran kao sanitetski časnik, u austro-ugarsku vojsku. Kao ratni zarobljenik, 1916. godine, prijavio se za dobrovoljca u Srpski dobrovoljački korpus, s kojim je sudjelovao u borbama u Dobrudži.

Eugen Kumčić rođen u Brseču 11.1.1850. a preminuo u zagrebu 13.5.1904. godine. Gimnaziju je završio u Rijeci. Počeo je studirati medicinu u Pragu, ali prelazi u Beč gdje studira povijest, zemljopis i filozofiju. Potom se u Zagrebu zaposlio kao srednjoškolski profesor. Oduševljavao se pravaštvom, te s Matkom Laginjom i Erazmom Barčićem pokreće u Kraljevici list Primorac te uređuje Hrvatsku vilu (1882.-1883.) i Hrvatsku (1887.-1888).

Dan kajkavske riječi

Manifestacija "Dani kajkavske riječi" osnovana je u Zlataru i održava se u Zlataru od 1970. godine. Porkenuli su je entuzijasti prosvjetni i kulturni radnici sa ciljem da se očuva kajkavska kultura. Kroz 43 godine održavanja manifestacije je iz kulturne prerasla u etno, zabavnu i sportsku manifestaciju. Kajkavske riječi su kulturni događaj u SI djelu Krapinsko-zagorske županije. To doprinosti prepoznatljiv utisak turistima Hrvatskog zagorja te doprinos.

Knjižnica

 

Knjižnica počinje djelovat od 1877. godine a sagrađena je 1862 godine, posjeduje 180 kvadratnih metara. Godišnje se u knjižnicu upiše preko tisuću članova. Knjižnica posjeduje 22 tisuće svezaka, odjel za starije 16800 svezaka a dječiji odjel posjeduje 5700 svezaka. U istim prostorijama se može pronaći čitaonica sa igraonicom gdje se odvijaju mnoge pedagoške aktivnosti izložbe, pričanje priča, natjecanja i likovne radionice. Najmlađi mogu igrat igrice na računalima kao što mogu i gledat filmove, a čitaonica ima bogati fond priručne literature,a tu se nalazi i računalo s internetom.

Grad zlatar

Najstariji podatak s imenom mjesta je spomenjut krajem 13. stoljeća u okviru obitelji Bedeković. Pravo izvorno ime današnjega Zlatara je takvo kako su ga izgovarali ljudi koji su bili živjeli ili žive u Zlataru, a izgovarali su ga na ove načine : "Zlatarjeve" ili "Zlatarjevo". Postoje pretpostavke o porijeklu riječi zlato u nazivu grada, a po jednoj je uvrštena i ona teorija da su se u dalekoj prošlosti iz rijeke vadili zlatni grumeni, a prema drugoj kako je feudalna dinastija Aranjoš stolovala ovdje a arany znači zlato.